LNG Hrvatska

Postupak procjene utjecaja na okoliš završen je 11. travnja 2018. godine kada je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike donijelo Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš uz primjenu propisanih mjera zaštite okoliša. Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš utvrđene su mjere zaštite okoliša tijekom planiranja, izgradnje i uporabe, odnosno tijekom rada terminala za UPP. Ključne mjere zaštite okoliša odnose se na zaštitu zraka, vode i mora, zaštitu od buke, zaštitu kopnenih i morskih staništa te na gospodarenje otpadom.

mjere zaštite okoliša

Očuvanje kulturne baštine – Krčenjem trase plinovoda prilikom izgradnje UPP terminala otkrivene su suhozidne strukture, stari kameni most i mošune koji predstavljaju materijalne ostatke tradicijskog gospodarskog korištenja prostora. Suhozidne strukture na trasi plinovoda su po završetku izgradnje vraćene u prvobitno stanje tradicionalnom metodom suhozidne gradnje, odnosno korištenjem odloženog materijala u mjeri u kojoj to omogućuje situacija izvedene infrastrukture. Da bi se očuvale mošune, u tom je segmentu je izmještena trasa planiranog plinovoda te su se prilikom izvođenja radova osigurale mjere njihove zaštite od moguće štete od vibracija uzrokovanim radovima te kretanjem strojeva tijekom ukopa i postavljanja cjevovoda. Izmjenom trase plinovoda zaobišao se etnološki nalaz na minimalnoj udaljenosti te su se pažljivim iskopom rova utjecaji sveli na minimum.

Hlađenje mora – Uplinjavanje UPP-a obavlja se putem izmjenjivača topline kroz koji se utiskuje morska voda koja predaje toplinu glikolu kao međufluidu te se ista vraća natrag u more. U daljnjem procesu glikol, kao međufluid, predaje toplinu UPP-u koji prilikom tog procesa prelazi u plinovito agregatno stanje. Primjenom ovakvog procesa izmjene topline između dva sustava, upotrebom glikola kao međufluida, izbjegava se direktan kontakt UPP-a i morske vode čime se utjecaj na hlađenje mora maksimalno smanjuje. U najnepovoljnijem režimu rada terminala na udaljenosti od 200 metara od FSRU broda razlika u temperaturi mora može biti najviše 1 °C, dok na udaljenosti od 400 metara od FSRU broda razlika u temperaturi mora nije mjerljiva.

Stvaranje pjene – FSRU brod podmorski zahvaća i ispušta morsku vodu koju koristi za uplinjavanje UPP-a. Sustav zahvaćanja te ispuštanja morske vode FSRU broda projektiran je na način da se u samome sustavu onemogući stvaranje pjene. Morska voda koja u izmjenjivačima predaje toplinu glikolu tijekom cijelog postupka nalazi se unutar titanskih cijevi bez mogućnosti miješanja sa zrakom, čime je onemogućeno stvaranje pjene u sustavu. Manje količine pjene mogu se pojaviti nakon ispusta morske vode prilikom miješanja ispuštene vode s okolišnom morskom vodom dok se ne postigne ravnotežno stanje. Pojava pjenjenja mora je prirodna pojava koja nastaje zbog prirodnih procesa naglog miješanja morske vode s povećanom količinom organskih tvari u moru uslijed proizvodnje i raspada fitoplanktona. Isto se događa i prilikom korištenja plovila s vanbrodskim motorima, prilikom udaranja valova o kopno,  gdje isto kao i u području Terminala za UPP, do razlaganja pjene dolazi prirodnim putem.

Elektroklorinacija (izdvajanje klora iz mora) – Na svjetskoj razini se sukladno tehničkim standardima prilikom rada terminala koristi elektroklorinacija (izdvajanje klora iz mora) bez negativnih utjecaja na okoliš. Na Terminalu na otoku Krku s ciljem uvažavanja stava lokalne zajednice o neprihvaćanju upotrebe klora iz morske vode prilikom procesa uplinjavanja UPP-a ne koristi se proces elektroklorinacije. Terminal radi na principu mehaničkog čišćenja cjelokupnog sustava u sklopu redovnog godišnjeg održavanja FSRU broda. 

Kvaliteta zraka – FSRU brod kao glavno gorivo koristi prirodni plin i samo kao pomoćno gorivo koristi dizel sa sadržajem sumpora manjim od 0,1% m/m. Emisije FSRU broda zadovoljavaju granične vrijednosti za Razred III (Tier III) priloga VI MARPOL konvencije. Brodovi za prijevoz UPP-a koji pristaju na UPP terminal kao i tegljači, ukoliko ne koristite prirodni plin kao gorivo, prema hrvatskim propisima od 1. siječnja 2020. godine u hrvatskim teritorijalnim vodama moraju koristiti gorivo s do 0,5% sumpora, dok na vezu terminala moraju koristiti gorivo sa sadržajem sumpora do 0,1%. Prema rezultatima proračuna koji je uzeo u obzir najnepovoljnije uvjete, niti u najnepovoljnijem režimu rada UPP terminala neće doći do smanjenja kvalitete zraka na području Omišlja, niti na području Njivica, a to su naselja najbliža terminalu.

Buka – Utjecaj buke sa terminala za UPP analiziran je na referentnim točkama trajno naseljenih objekata najbližih terminalu. Na referentnim točkama provedeno je mjerenje imisionih razina buke u okolišu tijekom probnog rada i redovnog rada terminala za UPP.  Izvještajima o mjerenju buke okoliša utvrđeno je da je razina buke koju uzrokuje trajni izvor buke (FSRU brod) na terminalu za UPP sukladna postavljenim akustičkim zahtjevima pri  redovnom režimu rada, za dnevne i noćne uvjete, te da niti na jednom mjernom mjestu ne prekoračuje dopuštene razine propisane Rješenjem o prihvatljivosti utjecaja zahvata na okoliš.