Omišalj, 29. siječnja 2021. – Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković na prigodnoj je svečanosti u Omišlju na otoku Krku pustio u rad LNG terminal i otpremni plinovod Zlobin-Omišalj. Svečanosti su prisustvovali ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te uzvanici, nj.e. Péter Szijjártó, ministar vanjske trgovine i vanjskih poslova Mađarske, nj. e. Csaba Demcsák, veleposlanik Mađarske u Republici Hrvatskoj, Victoria J. Taylor, privremena otpravnica poslova Veleposlanstva SAD-a, Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a te Uprava Plinacra na čelu s predsjednikom Uprave Ivicom Ararom, Hrvoje Krhen, direktor LNG Hrvatska te Barbara Dorić, članica Uprave INA-e.
“Projekt LNG terminala sa spojnim plinovodom Zlobin-Omišalj nije samo jedan u nizu projekata koji imaju ograničen rok trajanja, on je jedan od najsloženijih projekata u području plinskoga biznisa, u našoj novijoj povijesti, koji je od ključne važnosti za tržište plina u Republici Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, te koji u potpunosti opravdava svoje određenje strateškoga investicijskoga projekta” – rekao je ministar Ćorić.
Izgradnjom LNG terminala i otpremnoga plinovoda Zlobin-Omišalj Republika Hrvatska je dobila divezificirani dobavni pravac plina koji joj jamči energetsku stabilnost i sigurnost opskrbe plinom. Svi uvjeti za otpremu plina s LNG terminala prema zemljama središnje i jugoistočne Europe su zadovoljeni izgradnjom kompresorske stanice te rekonstrukcijom plinovoda Rogatec-Zabok između Hrvatske i Slovenije, čime je hrvatski plinski transportni sustav integriran u europske tokove plina.
“Ovaj je projekt rađen po najvišim ekološkim i sigurnosnim standardima”, naglasio je predsjednik Vlade Plenković te dodao kako je o tome posebno vođeno računa i iz respekta prema svim ljudima koji žive na Krku, jednom od najvećih hrvatskih otoka koji je poznat i po turizmu, ali i koji ima stratešku ulogu zbog aerodroma i mosta, a od sada i zbog terminala. Podsjetio je da je prirodni plin tranzicijsko gorivo jer signalizira put od fosilnih prema obnovljivim izvorima energije pa je projekt bitan i za proces zelene transformacije Hrvatske.
Pored bespovratnih sredstava dobivenih od Europske komisije u iznosu od 101,4 milijuna eura, Odlukom Vlade Republike Hrvatske o financiranju prve faze projekta plutajućega terminala za ukapljeni prirodni plin, projektu su dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 100 milijuna eura te su kapitalni troškovi investicije većim dijelom zatvoreni kroz bespovratna sredstva.
Popunjenost kapaciteta terminala u prve tri godine iznosi 100 %, a do 2027. godine 84 % pa je evidentno kako “poslovanje tvrtke LNG Hrvatska ima potencijala za rast”, istaknuo je direktor Krhen pojasnivši kako se to odnosi na proces uvođenja ukapljenoga prirodnoga plina u pomorski i cestovni transport zbog čega će razvoj daljnjih kapaciteta ovisiti o potrebama tržišta.
“Za Hrvatsku u budućnosti preostaje da budemo angažirani kako bi se kapaciteti ovoga terminala koristili, kako bi on pridonio našem pozicioniranju i kroz angažman u Inicijativi triju mora jer su upravo kroz tu Inicijativu energetski projekti među najvažnijima i najznačajnijima”, zaključio je Plenković.